Često se susrećemo s tvrdnjom da već po nečijem licu možemo razaznati što je činio u životu; vide se »grijesi i poroci« i »dobra djela«. Na lijepoj, baršunasto mekoj koži odražava se briga za zdrav život. A na slaboj koži postoje tragovi loših navika zbog kojih u organizam unosimo dodatne, prekomjerne količine slobodnih radikala i toksina.
Isto se događa s nedostatkom dobrih tvari: bjelančevina i antioksidansa, vitamina i minerala. Nedostatak također "dopušta" stvaranje viška slobodnih radikala i nakupljanje toksina koje tijelo ne može neutralizirati i izlučiti. Čak i ljudi koji se ne prepuštaju porocima mogu stvoriti taj nedostatak zbog stresa, napetosti, manjka vremena i slično. Dakle, poslušajmo svoje tijelo i reći će nam što mu je potrebno!
Znakovi na koži i rešenja
- Beživotna, uvela koža: Bjelančevine, vitamini E, D, silicij
- Ljuskava, hrapava, oštećena koža: Cink, vitamini A, B3 i omega-3
- Kuperoza, brza pojava modrica: Flavonoidi, vitamini K, C, E, luk, češnjak, poriluk
- Komedoni, nečista koža: Vitamini skupine B i vitamin C
- Dermatitis: Vitamin A, svi vitamini skupine B, cink i esencijalne masne kiseline
- Ekcem, osipi: Cink, vitamini B2, B6, B12, holin i folna kiselina
- Akne, prištići: Cink, kalij, vitamini A, E i C, omega-3 masne kiseline
- Strije: Bjelančevine i cink
Što nam pripovijeda koža?
Koža mora biti ugodna na dodir, glatka i napeta, baršunasta, dovoljno masna i primjereno vlažna. Stanice kože sastoje se od aminokiselina koje se nalaze u bjelančevinama. Kvaliteta bjelančevina koje unosimo mjeri se time koliko će naše tijelo proizvesti vlastitih bjelančevina od unesenih bjelančevina.
Utvrđeno je da je i naše zdravlje neposredno povezano sa zdravom kožom. To se može izmjeriti: ako imamo 8 g bjelančevina po decilitru krvi, naše zdravlje će biti dobro, a koža odlična. Ako imamo manje od 6 g bjelančevina po decilitru krvi, bit ćemo umorni, a koža će nam biti uvela i beživotna.
Dovoljno bjelančevina imat ćemo ako konzumiramo mlijeko i mliječne proizvode, meso, ribu, jaja, mahunarke i soju ili ih nadopunimo proteinskim napicima. Ali unos svih tih namirnica neće nam ništa pomoći ako nemamo reguliranu želučanu kiselinu.
Naime, bjelančevine se razgrađuju u želucu, stoga su odgovarajuća kiselost i dovoljno probavnih enzima od presudnog značaja za probavu bjelančevina. Ako su bjelančevine neka vrsta »cigle« ili gradivni elementi stanica, onda su masti iz klica soje, riže i pšenice (omega-3, omega-6 i omega-9) »žbuka« koja povezuje te »cigle«.
Vitamini skupine B brinu se o tome da na koži nema pukotina koje omogućuju prodor štetnih tvari. Jela bogata bakrom osiguravaju našoj koži da bude baršunasta i ugodna (grah, grašak, šljive...), a mekoću kože osigurava kalcij. Jela s jodom (luk i morski plodovi) brinu se za što brži oporavak oštećene kože.
Ako primijetimo hrapavu, ispucalu i ljuskavu kožu, nedostaje nam cinka, vitamina skupine B, osobito B5, vitamina A i esencijalnih masnih kiselina. Vitiligo, depigmentacija kože, ukazuje na nedostatak psoralena, koji se nalaze u zelenim limunima i narančama, te karotenoida i vitamina B6. Ljuskava koža na nosu i pukotine u kutovima usta ukazuju na nedostatak vitamina B2, masna ljuskavost na nedostatak vitamina B3, a suha koža na nedostatak vitamina C i kalija.
Tegobe s kosom | Rješenja |
Tanka, krhka, spori rast | Cink, silicij, vitamin B12, bjelančevine |
Prhut | Karotenoidi i flavonoidi, vitamini C i E, selen i omega-3 |
Kosa sijedi | Bjelančevine, vitamini B5, B6 i folna kiselina, bakar i cink u ravnoteži (suhe šljive) |
Ispadanje kose | Bjelančevine, cink, flavonoidi, željezo, vitamini B2 i biotin |
Pucanje kose, lomljiva kosa | Omega-3 i biotin |
Suha, prazna kosa | Omega-3, vitamini E i A, jod i silicij |
Masna kosa | Vitamin B |
A što je s rukama i noktima?
Nokti se sastoje od aminokiselina koje tvore bjelančevinu nokta – keratin. Ako rastu polako, krhki su, listaju se i lome, to je znak da imamo premalo aminokiselina. Možemo sumnjati i na lošu probavu, neodgovarajuću želučanu kiselinu te na nedostatak kalcija, silicija, joda i željeza.
Bijele točke ili mrlje na noktima ukazuju na nedostatak cinka i silicija. Prekomjerno izbočeni ili udubljeni, izbrazdani nokti vrlo svijetlih nijansi ukazuju na ozbiljan nedostatak željeza. Guljenje kožice na kutikuli nokta upozorava na nedostatak karotenoida i vitamina A.
Hladne ruke su odraz nedostatka joda, loše cirkulacije krvi i nedostatka energije. Staračke pjege sadrže lipofuscin i nisu opasne, a upozoravaju na oksidaciju masnih spojeva u epidermi kože. Možemo zaključiti da je tako i u stanicama unutarnjih organa i mozga.
Tegobe na rukama i noktima | Rješenja |
Spor rast, loši nokti | Cink, bjelančevine |
Listanje i lomljivost noktiju | Bjelančevine, vitamin B2, kalcij, magnezij, silicij, jod i željezo |
Izbočeni, udubljeni nokti i uzdužne brazde | Željezo |
Bijele točke | Cink i silicij |
Gljivične bolesti | Probiotičke bakterije i češnjak, vitamini skupine B |
Tresenje ruku | Vitamin B1 |
Guljenje kože oko nokta | Karotenoidi, vitamin A |
Pjege na stražnjoj strani ruku | Vitamini E, A, C i B1 |
Hladne ruke | Jod |
»Rječita« kosa
Za jaku kosu potrebne su nam bjelančevine, osobito aminokiseline cistin i metionin. Cistin sadrži sumpor, a metionin, koji je esencijalna aminokiselina, veže sumpor. Metionina ima u grahu, ribi, jajima, češnjaku, soji, jogurtu i crvenom mesu. Sumpora ima dosta u jajima, svinjetini, leći, crvenom grahu i grašku. Obje aminokiseline sastavni su dio keratina koji je najvažniji gradivni element kose.
Za čvrstoću su potrebna vlakna koja se nalaze u grahu i grašku. Cistin se u procesu pretvara u cistein koji pomaže u uklanjanju otrovnih tvari iz tijela. Analizom kose možemo utvrditi kojim je toksinima osoba bila izložena. Prhut ukazuje da su fosfolipidne tvari u staničnoj membrani napali slobodni radikali i oksidirali staničnu bjelančevinu koja se oljuštila. U prehrani moramo povećati količinu karotenoida, flavonoida, vitamina E i C te minerala selena. Kosa naglo sijedi kada joj nedostaju vitamini B5, B6, folna kiselina i bjelančevine.
Iz toga možemo zaključiti da ni želudac ne djeluje dobro. Kada kosa ozbiljno sijedi također se primjećuje neravnoteža između bakra i cinka. Cink sprječava, a bakar omogućuje nastanak sijede kose. Ako smo jako nervozni, uvijek nam nedostaje cinka. Suhe šljive imaju idealan omjer između bakra i cinka. Kod ispadanja kose moramo odmah reagirati jer tijelo ne dobiva hranjive tvari zbog:
- probavnih poremećaja,
- začepljenja kapilara
- emocionalnog stresa
- hormonskih poremećaja ili
- autoimunih bolesti.
Treba konzumirati više flavonoida i više vitamina C te vitamina skupine B, osobito biotina, i naposljetku više cinka. Suha, lomljiva, ispucala i tanka kosa treba više esencijalnih masnih kiselina te više vitamina A, joda i silicija. Masnoj kosi nedostaje vitamin B2.
Koje namirnice sadrže te tvari? | |
Cink | Kamenice i sva morska hrana, janjetina, pšenične klice, teleća jetra, goveđa pečenka, svinjetina, sjemenke bundeve i suncokreta, sardine u ulju, soja i leća |
Silicij | Proso, zob, ječam, riža, pšenica, luk i cikla |
Selen | Brazilski i drugi orasi, grožđice, račići, sjemenke suncokreta, luk i češnjak te crveni kupus |
Željezo | Jetra, crveno meso, posebice konjsko, žumanjak, kamenice, mahunarke, lješnjaci, zobena kaša i riba |
Jod | Dimljene skuše, školjke, rakovi, losos, mlijeko, luk |
Vitamin B1 | Grašak, naranče, kukuruzne pahuljice, krumpir, svinjetina, kikiriki, mlijeko i sjemenke suncokreta |
Vitamin B2 | Govedina, perad, jaja, jogurt i punomasno mlijeko, kelj pupčar, bademi i orasi te kukuruzne pahuljice |
Vitamin B3 | Pileća prsa, svinjetina, govedina, mliječni proizvodi, suhe šljive, datulje i avokado |
Vitamin B5 | Teleća jetra, kikiriki, sezamove sjemenke, orasi, avokado, jabuke, suhe marelice i smokve, zeleno lisnato povrće |
Vitamin B6 | Pšenične klice, pivski kvasac, goveđa jetra, puretina, govedina, banane, kelj pupčar, kikiriki, jaja, orasi i kupus |
Folna kiselina | Tamnozeleno lisnato povrće, špinat, mrkva, kikiriki, lubenice, bundeve, marelice, avokado, žumanjak, kvasac, goveđa jetra |
Biotin | Kikiriki, lješnjaci, bademi, žumanjak, goveđa jetra, mlijeko, svježi sir, orasi, sezamove sjemenke, smeđa riža, soja, leća |
Vitamin B12 | Kikiriki, lješnjaci, bademi, žumanjak, goveđa jetra, mlijeko, svježi sir, orasi, sezamove sjemenke, smeđa riža, soja, leća |
Vitamin E | Ulje pšeničnih klica, bademi, soja, jaja, zobena kaša, kikiriki |
Vitamin K | Brokula, kelj pupčar, kupus, žumanjak, riblje ulje |
Vitamin D | Bakalar, skuša, losos, srdele, jaja, sir, riblje ulje |
Esencijalne masne kiseline | Riblje ulje, maslinovo ulje, arganovo, sezamovo, avokadovo i ulje kikirikija, orasi, suncokretovo sjeme |
Karotenoidi | Mrkva, paprika, čili, rajčica, blitva, špinat, luk, lubenica, dinja, peršin |
Flavonoidi i vitamin C | Bobice (brusnice, borovnice, maline, kupine...), cikla, patlidžan, grejp, limun, čokolada, zeleni čaj |
Bjelančevine | Sve vrste mesa i ribe, mlijeko i mliječni proizvodi, soja, proteinski napici od sirutke i soje, mahunarke |
Sve je preuzeto iz knjige Zdravlje je naša odluka („Zdravje je naša odločitev“ u originalu.) Marije Merljak i Mojce Koman, PD, 2008.
Autorica: Marija Merljak, dipl. ing. prehrambene tehnologije
