Često se susrećemo s tvrdnjom da već po nečijem licu možemo razaznati što je činio u životu; vide se »grijesi i poroci« i »dobra djela«. Na lijepoj, baršunasto mekoj koži odražava se briga za zdrav život. A na slaboj koži postoje tragovi loših navika zbog kojih u organizam unosimo dodatne, prekomjerne količine slobodnih radikala i toksina.

Isto se događa s nedostatkom dobrih tvari: bjelančevina i antioksidansa, vitamina i minerala. Nedostatak također "dopušta" stvaranje viška slobodnih radikala i nakupljanje toksina koje tijelo ne može neutralizirati i izlučiti. Čak i ljudi koji se ne prepuštaju porocima mogu stvoriti taj nedostatak zbog stresa, napetosti, manjka vremena i slično. Dakle, poslušajmo svoje tijelo i reći će nam što mu je potrebno!

Znakovi na koži i rešenja

• Beživotna, uvela koža: Bjelančevine, vitamini E, D, silicij
• Ljuskava, hrapava, oštećena koža: Cink, vitamini A, B3 i omega-3
• Kuperoza, brza pojava modrica: Flavonoidi, vitamini K, C, E, luk, češnjak, poriluk
• Komedoni, nečista koža: Vitamini skupine B i vitamin C
• Dermatitis: Vitamin A, svi vitamini skupine B, cink i esencijalne masne kiseline
• Ekcem, osipi: Cink, vitamini B2, B6, B12, holin i folna kiselina
• Akne, prištići: Cink, kalij, vitamini A, E i C, omega-3 masne kiseline
• Strije: Bjelančevine i cink

Što nam pripovijeda koža?

Koža mora biti ugodna na dodir, glatka i napeta, baršunasta, dovoljno masna i primjereno vlažna. Stanice kože sastoje se od aminokiselina koje se nalaze u bjelančevinama. Kvaliteta bjelančevina koje unosimo mjeri se time koliko će naše tijelo proizvesti vlastitih bjelančevina od unesenih bjelančevina.

Utvrđeno je da je i naše zdravlje neposredno povezano sa zdravom kožom. To se može izmjeriti: ako imamo 8 g bjelančevina po decilitru krvi, naše zdravlje će biti dobro, a koža odlična. Ako imamo manje od 6 g bjelančevina po decilitru krvi, bit ćemo umorni, a koža će nam biti uvela i beživotna.

Dovoljno bjelančevina imat ćemo ako konzumiramo mlijeko i mliječne proizvode, meso, ribu, jaja, mahunarke i soju ili ih nadopunimo proteinskim napicima. Ali unos svih tih namirnica neće nam ništa pomoći ako nemamo reguliranu želučanu kiselinu.

Naime, bjelančevine se razgrađuju u želucu, stoga su odgovarajuća kiselost i dovoljno probavnih enzima od presudnog značaja za probavu bjelančevina. Ako su bjelančevine neka vrsta »cigle« ili gradivni elementi stanica, onda su masti iz klica soje, riže i pšenice (omega-3, omega-6 i omega-9) »žbuka« koja povezuje te »cigle«.

Vitamini skupine B brinu se o tome da na koži nema pukotina koje omogućuju prodor štetnih tvari. Jela bogata bakrom osiguravaju našoj koži da bude baršunasta i ugodna (grah, grašak, šljive...), a mekoću kože osigurava kalcij. Jela s jodom (luk i morski plodovi) brinu se za što brži oporavak oštećene kože.

Ako primijetimo hrapavu, ispucalu i ljuskavu kožu, nedostaje nam cinka, vitamina skupine B, osobito B₅, vitamina A i esencijalnih masnih kiselina. Vitiligo, depigmentacija kože, ukazuje na nedostatak psoralena, koji se nalaze u zelenim limunima i narančama, te karotenoida i vitamina B₆. Ljuskava koža na nosu i pukotine u kutovima usta ukazuju na nedostatak vitamina B₂, masna ljuskavost na nedostatak vitamina B₃, a suha koža na nedostatak vitamina C i kalija.

A što je s rukama i noktima?

Nokti se sastoje od aminokiselina koje tvore bjelančevinu nokta – keratin. Ako rastu polako, krhki su, listaju se i lome, to je znak da imamo premalo aminokiselina. Možemo sumnjati i na lošu probavu, neodgovarajuću želučanu kiselinu te na nedostatak kalcija, silicija, joda i željeza.

Bijele točke ili mrlje na noktima ukazuju na nedostatak cinka i silicija. Prekomjerno izbočeni ili udubljeni, izbrazdani nokti vrlo svijetlih nijansi ukazuju na ozbiljan nedostatak željeza. Guljenje kožice na kutikuli nokta upozorava na nedostatak karotenoida i vitamina A.

Hladne ruke su odraz nedostatka joda, loše cirkulacije krvi i nedostatka energije. Staračke pjege sadrže lipofuscin i nisu opasne, a upozoravaju na oksidaciju masnih spojeva u epidermi kože. Možemo zaključiti da je tako i u stanicama unutarnjih organa i mozga.

»Rječita« kosa

Za jaku kosu potrebne su nam bjelančevine, osobito aminokiseline cistin i metionin. Cistin sadrži sumpor, a metionin, koji je esencijalna aminokiselina, veže sumpor. Metionina ima u grahu, ribi, jajima, češnjaku, soji, jogurtu i crvenom mesu. Sumpora ima dosta u jajima, svinjetini, leći, crvenom grahu i grašku. Obje aminokiseline sastavni su dio keratina koji je najvažniji gradivni element kose.

Za čvrstoću su potrebna vlakna koja se nalaze u grahu i grašku. Cistin se u procesu pretvara u cistein koji pomaže u uklanjanju otrovnih tvari iz tijela. Analizom kose možemo utvrditi kojim je toksinima osoba bila izložena. Prhut ukazuje da su fosfolipidne tvari u staničnoj membrani napali slobodni radikali i oksidirali staničnu bjelančevinu koja se oljuštila. U prehrani moramo povećati količinu karotenoida, flavonoida, vitamina E i C te minerala selena. Kosa naglo sijedi kada joj nedostaju vitamini B₅, B₆, folna kiselina i bjelančevine.

Iz toga možemo zaključiti da ni želudac ne djeluje dobro. Kada kosa ozbiljno sijedi također se primjećuje neravnoteža između bakra i cinka. Cink sprječava, a bakar omogućuje nastanak sijede kose. Ako smo jako nervozni, uvijek nam nedostaje cinka. Suhe šljive imaju idealan omjer između bakra i cinka. Kod ispadanja kose moramo odmah reagirati jer tijelo ne dobiva hranjive tvari zbog:

• probavnih poremećaja,
• začepljenja kapilara
• emocionalnog stresa
• hormonskih poremećaja ili
• autoimunih bolesti.

Treba konzumirati više flavonoida i više vitamina C te vitamina skupine B, osobito biotina, i naposljetku više cinka. Suha, lomljiva, ispucala i tanka kosa treba više esencijalnih masnih kiselina te više vitamina A, joda i silicija. Masnoj kosi nedostaje vitamin B₂.

Sve je preuzeto iz knjige Zdravlje je naša odluka („Zdravje je naša odločitev“ u originalu.) Marije Merljak i Mojce Koman, PD, 2008.